Bruce Bethke – Cyberpunk (1983)

bethke-cyberpunkKratka priča koja je dala ime čitavom estetskom pravcu ostala je među slabije eksponiranim djelima cyberpunka. Izvorno napisana 1980. godine, prvi put je objavljena tri godine kasnije u američkom SF časopisu “Amazing Stories” za studeni 1983. (Vol. 57, Nr. 4). Sken iz časopisa besplatno je dostupan u PDF formatu na autorovom webu.

Kroz desetak stranica časopisa, Cyberpunk se bavi grupom tinejdžera koji su pubertetsku delinkvenciju s ulice premjestili na računala i računalne mreže (a.k.a. “cyberspace”, mada se taj pojam u priči ne koristi), koristeći se često i svojevrsnim mobilnim računalima. Pritom nije na odmet podsjetiti se da u periodu od 1980. (kad je priča pisana) do 1983. (kad je objavljena) još nije postojao moderan internet, ali cyberpunk pisci su ga već teoretizirali i zamišljali, najznačajnije vjerojatno Vernor Vinge u svom kratkom romanu True Names (gdje je uz Internet zamišljana i teoretizirana već i virtualna stvarnost).

Moram priznati da sam prvu ili prve dvije stranice nešto sporije iščitavao. Ne samo da se radnja odvija u nekoj bliskoj budućnosti u kojoj već postoje razni zamišljeni novi uređaji i naprave sa svojim nazivima pa je trebalo pohvatati na što se koji pojam odnosi, nego se i autodijegetski pripovjedač i protagonist (Mike), k tome, koristi zanimljivim slengom svoje grupe, u kojem tehnički leksemi, a ponekad i morfemi, najnormalnije služe i za označavanje stvarnosti u fizičkom prostoru, ne nužno vezano za računala. Tako se kava zove “caffix”, promatrati se kaže “skenirati”, primijetiti/uočiti/razotkriti je “to flag”, izdati (se)/odati tajnu kaže se “to glitch” i tome slično. Continue reading

爆裂都市 (Bakuretsu Toshi, eng. Burst City) (1982)

burst-city-posterNisam pravo siguran zašto se ovaj film redatelja Sogoa Ishiia našao na raznim popisima cyberpunk filmova. Očito da je značajnije utjecao na ovaj pravac, iako mu sam baš i ne pripada. Međutim, ako film baš i nije cyberpunk, punk totalno jest! Ovo je možda najpankerskiji film koji sam dosad pogledao. Npr. početkom filma vidimo ful-kul pankerski sređene članove benda (Battle Rockers) koji prolaze hodnikom do bine ovlaš gazeći po plakatu Beatlesa.

Još ranije, na samom početku, prije scene s pankerima, naglašene su odmah i klasne razlike u kontrastualnom prikazu dvojice lumpenproletera na motoru sa sidecarom, a onda i dvojice bogatih biznismena ili mafijaša sa svojim vozačem i čuvarom u skupom autu, koji se zamalo sudare na cesti s ovima na motoru. I dok su klasne razlike snažno istaknute, razlika između poduzetnika i mafijaša u ovom je filmu stalno zamućena i nejasna. Continue reading