Overdrawn at the Memory Bank (1983)

Piše: Franko Burolo

Naslovnica VHS kazete filmaOpet kanadski, ali ovaj put TV film, relativno je neslavan rani predstavnik igranog cyberpunka na malim ekranima. Iako ismijavan i obično loše ocjenjivan – na IMDB ima ocjenu tek 2,2/10 – Overdrawn at the Memory Bank je među televizijskim pionirima znanstvene fantastike usredotočene na IT i kibernetiku, totalitarne hiperkapitalističke korporativne distopije i otpor odozdo takvom režimu, gdje se obje strane koriste istom tehnologijom u dijametralno suprotne svrhe i već samim time, smatram, stiče nekakvu vrijednost, barem kao razbijača leda i povijesnog dokumenta. Stoga je možda realnija ocjena na AllMovie.com – 2,5/5 (ili 3/5 što se tiče publike). Uostalom, u glavnoj ulozi je Raúl Juliá – ako to išta znači. 😀

Treba priznati da ovaj TV film Douglasa Williamsa realno ostavlja relativno jeftin i vrlo naivan dojam. Ali ako tražite neki kul cyberpunk film za djecu – preporučio bih ovaj. Nisam baš siguran da mu je to bila namjera niti je igdje naveden kao dječji film, ali ako Overdrawn at the Memory Bank promatramo na takav način, odmah ostavlja boji dojam. SPOILER ALERT, naravno, kao i uvijek.

U svijetu ovog TV filma, temeljenog na kratkoj priči Johna Varleya iz 1976., kapitalističke korporacije zamjenjuju nacionalne države i vrše totalnu vlast nad svim aspektima života svojih zaposlenika. Priča koju mi pratimo odvija se u domeni korporacije Novicorp, gdje su, između ostalog, zabranjena “kina”, tj. prikazivanje i gledanje filmova, ne samo u kinima, nego i uopće. Jedino direktor Novicorpa ima pristup digitaliziranom filmskom arhivu.Pošto u svijetu ovog filma kina kakva mi znamo očito ni ne postoje, riječ “kino” (eng. “cinema”) postala je sinonim za film, ali većini populacije nisu uopće poznate ove riječi, ni “kino” ni “film”.

Protagonist je Aram Fingal (Raúl Juliá), radnik Novicorpa na praćenju rutinskih podataka globalne klimatske kontrole. Pošto se radi o užasno monotonom i dosadnom “bullshit jobu”, koji se zahvaljujući automatizaciji ionako obavlja sam od sebe, Aram je, da bi ubio vrijeme na poslu, hackirao sebi na kompjuteru pristup “kinima” pa je umjesto da prati podatke radije gledao klasična “kina”, kao što je npr. Casablanca. Jednom otkriven, poslan je na 48 sati prisilne rehabilitacije u Nirvana Village.

Fotografije iz filma

Aram Fingal gleda Casabalncu na poslu

Glavna djelatnost Nirvana Villagea, također u sklopu Novicorpa, je privremen prijenos ljudske svijesti na razne divlje životinje, kao vid zabave i relaksacije. To se zove “doppeling” i obavlja se uz pomoć tehnologije kojom upravljaju “computechovi” (vjerojatno skraćeno od “computer technician”) i asistiraju klijentima u čitavom procesu. Ljudi tipično dobrovoljno odlaze na doppeling i plaćaju za to – različite su i cijene za različite životinje. No Aramu su, pošto na prisilnoj rehabilitaciji, dodijeljena sredstva za babuna, što među likovima u filmu izaziva podsmjeh, ali computech mu je zato šarmantna Apollonia James (Linda Griffiths).

Fotografija iz filmaZbog nestašluka jednog djeteta u školskoj posjeti Nirvana Villageu, Aramovo tijelo biva izgubljeno među raznim odjelima Nirvana Villagea i njegov se um ne može na zahtjev vratiti u svoje tijelo. Da bi ga se pronašlo, potrebno je obaviti inventuru, ali uređaj za prenašanje ljudskog uma, “identicube”, ima rok trajanja od 48 sati od trenutka prvog transfera i sad im preostaje svega 8 sati da pronađu Aramovo tijelo ili će njegov um biti izbrisan. Direktor Novicorpa (Donald Moore) prvo predlaže ga se odmah jednostavno izbriše, pošto spašavanje zvuči kao skupa i nemoguća misija, no osim što Apollonia insistira na spašavanju, centralni je kompjuter izračunao da bi Aramova smrt koštala korporaciju povjerenja korisnika doppelinga, što bi dovelo i do bankrota Novicorpa. Direktor tada nevoljko naređuje da se ipak spasi Arama Fingala.

Fotografija iz filma

Direktor Novicorpa sa svojim asistentom iza sebe

Još jedna komplikacija u ovoj situaciji je i ta da um ne smije ostati predugo neaktivan u prijenosu pa ga treba cijelo vrijeme održavati aktivnim. Nisam baš shvatio zašto ga nisu mogli opet prenijeti u istu ili neku drugu životinju, no zaključeno je da nema drugog izbora, nego povezati ga s centralnim računalom Novicorpa – HX368. U ovome je postupku također potrebno da computech održava kontakt između računala i identicubea na kojem se trenutno nalazi ljudski um, ali čitava je procedura potencijalno opasna za computecha, pošto dolazi do ubrzanog umaranja i opasnosti od gubitka i computechovog uma. Kao objašnjenje zašto je to tako, ponuđen je ne baš suvisao “technobabble”… Kontakt s Aramom će i ovaj put održavati Apollonia.

Fotografija iz filma

Computech Apollonia James

Ispočetka namjeravaju kod Arama održavati iluziju da se jednostavno vratio u svoju svakodnevnu rutinu, ali zbog njegove znatiželje i Apollonijinog trenutka nespretnosti, Aram doznaje da je u simuliranom svijetu na čiji izgled i ponašanje u velikoj mjeri može i sam utjecati. Tako je stvorio svijet koji je mješavina njegovog svakodnevnog radnog ambijenta i filma Casablanca. Pritom, dio njegove osobnosti preuzima ulogu Ricka iz istog filma.

Fotografija iz filma

Aram i “Rick iz Casablance” – obojicu glumi Raúl Juliá

Kada je shvatio da se cijela stvar zaista odvija u centralnom računalu Novicorpa, Aram pokušava uspostaviti administratorski pristupa tom računalu, što je inače privilegija isključivo direktora, koji tim putem ima nevjerojatnu moć nad sudbinama svojih zaposlenika – može upravljati čak i meteorološkim prilikama (ne pitajte!). Naravno, direktor ga stalno ometa u toj namjeri i prijeti mu životom. Jednom kad je Aram konačno uspostavio administratorski pristup, počeo je preraspoređivati dionice Novicorpa sa dosadašnjih vlasnika na njegove zaposlenike i svakome je dao povišicu plaće.

Naravno, Aramovo je tijelo nađeno u zadnji čas, ali zbog dodatnih komplikacija i zaplitanja Apollonia ne uspijeva prenijeti njegov um natrag u tijelo na vrijeme, nego riskira brisanje vlastitog uma u pokušaju da prenese Aramov u trenucima nakon isteka njegovog identicubea. I naravno – uspijeva. Po tom Aram na centralnom računalu određuje “prisilnu rehabilitaciju” od mjesec dana za direktora i dodjeljuje mu mravojeda. Sebi i Apolloniji mijenja identitet, svjestan da su sada oboje postali ugroženi od dosadašnje uprave. Ali Fingal kaže Apolloniji: “Neću samo nestati, borit ću se! Neću više dopustiti da me sustav upravlja!” I na samome kraju pokreće Casablancu istovremeno na svim računalima u domeni Novicorpa. Borba se dakle nastavlja.

Fabula je filma relativno kaotična i nedosljedna, siže je bazičan, glumci su prilično neuvjerljivi (npr. Apollonia ni u jednom trenutku nije djelovala zaista umorno, a trebala je navodno biti skršena do kraja transfera Aramovog uma), montaža djeluje zbrzano ili poluprofesionalno, ali ipak je moguće uživjeti se u film i poveseliti se Aramovoj pobuni i robinhudovskoj akciji, koja ljudima vraća i umjetnost. Skroz je kul i zabavno što se direktor u Aramovoj “virtualnoj stvarnosti” uvijek pojavljivao kao mafijaš ili nacist, čime se eksplicitno prokazuje priroda korporativne vlasti kao kriminalne i totalitarne. Logična je stoga intertekstualnost s filmom kao što je Casablanca, klasičan i opće poznat film na temu ljubavi i otpora nacizmu.

Fotografija iz filma

Direktor Novicorpa s nacistima iz Casablance

U konačnici, zaista nemam dojam da sam izgubio tih sat vremena i 25 minuta što film traje, štoviše, digao mi je raspoloženje. 😀 Moj zaključak je da film ne bi bio uopće loš, kad bi bio dovršen. Bilo bi super kad bi se neka ekipa primila posla i napravila rimejk kao dovršen proizvod. Mogao bi biti hit. S druge strane, ako ga promatramo kao dječji film – OK, svejedno ima mjesta za dorade, ali tako promatran itekako ipak zadovoljava svoju funkciju.

Fotografija iz filma

Na svim računalima u Novicorpu istovremeno kreće film Casablanca

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *