Punk Rock Alleyway

Da je punk mrtav slutili smo još 1978., kada su Crass već jasno proglasili njegovu smrt. Kroz godine i decenije koje su slijedile taj se proglas činio sve istinitijim. Da je punk pokopan i zaboravljen shvatili smo još na prelazu milenija, kada su nam pod „punk” prodavali kojekakve blinkove i avrilke. Da punk nije umro, nego je ubijen, podsjećaju nas razne marketinške dosjetke kao što su otužni spomenici Joeu Strummeru po provincijskim birtijama. Još jedna u nizu tužnih potvrda pojavila se opet u Zagrebu – europskoj prijestolnici zastarjelosti.

Piše: Franko Burolo

Sid Vicious u Punk Rock Streetu

U sklopu street art projekta Punk’s Not Dead Art nastalo je u uskom prolazu koji povezuje Radićevu i Grič djelo naslovljeno „Punk Rock Street”. Pored toga što već i naslov asocira na Sesame Street ili nešto, još je i sam pojam „punk rock” diskutabilan u svjetlu pankerske opozicije rocku (ili barem „rokizmu”)… barem u periodu dok je punk bio punk. Continue reading

Mi krešemo budućnost

ili proslava oslobođenja i pobjede u Zagrebu

Piše: Franko Burolo

Foto: Igor Mihevc/Trnjanski kresovi 2017./Facebook

U subotu 6. svibnja, na dan oslobođenja grada Umaga od nacističke okupacije zatekao sam se, kao i obično u zadnjih desetak godina, u Zagrebu, gdje se zbog organizatorskog lova na vikend isti dan slavilo i oslobođenje grada Zagreba (inače 8. svibnja) na Trnjanskim kresovima, na nasipu kraj Močvare. No Trnjanski kresovi nisu bili jedina stvar koja se događala taj dan i sâm sam nekako htio obići barem njih tri. Continue reading

Novinarstvo ne umire, ono je već umrlo

…samo što nam je to teško priznati

Piše: Miloš Malinić

Scena. Žena ulazi trčeći u bolnicu, javili su joj da je njezin muž tamo. Gdje se nalazi? Tko mu je doktor? Evo ga!

“Doktore, kako je moj muž?”

“Gospođo, obdukcija je pokazala da je zdrav k’o riba.”

Jednako je tako i novinarstvo umrlo, u punom zdravlju. Ali zašto? Može se reći da je to prirodan tok stvari. Kako je nastalo, tako je i nestalo.

Novinarstvo nije Bogom dano. Prve novine nastale su iz jednostavne potrebe za efikasnim i jeftinim načinom komuniciranja koju su imali trgovci početkom 16. stoljeća. Novinari nastaju kada trgovci postaju izdavači novina: nastaju kao njihova radna snaga. Istovremeno nastaje i buržoazija koja traži svoju kulturološku nezavisnost od aristokratske elite. U tom kontekstu novinarstvo postaje važna okosnica gradske i građanske kulture, a novinar, ta romantična profesija koja se, kao i doktor, vojnik ili sudija, spremna žrtvovati za društvo i dnevnu paru. Continue reading

Tko je ubio Majakovskog?

Nije samo desnica ta koja u zadnje vrijeme Hrvatsku vraća u devedesete ili ranije u prošlost, ovaj problem danas zahvaća čitavu našu kulturu i ljevica nije imuna. Dapače, može se zadnjih godina primijetiti jedna nazadna tendencija u estetičkom i poetičkom ukusu ljevice, koja sistematski preferira prošlost pred budućnošću. Na proslavama i zabavama, ali i na prosvjedima se tako redovito insistira na staroj dobro znanoj (i često lošoj) glazbi. “Festival poezije otpora” u Zagrebu nije dao prostora novim autorima, nego je nudio recitacije tekstova autora iz srednjoškolskih čitanki. Titoistička ikonografija je postala uobičajena po profilima na društvenim mrežama. Projekt samoupravnog nogometnog kluba je čak i službeno uzeo ime NK Zagreb 041, prizivajući time prošla vremena Titove Jugoslavije, umjesto da projicira neko bolje društvo budućnosti. Kada se prije otprilike dvije-tri godine počelo pričati o povratku devedesetih godina – u vezi s porastom uglavnom homofobičnog i nacionalističkog antimanjinskog stava u Hrvatskoj – domaća je ljevica zamahala npr. Arkzinom, kultnim časopisom također iz devedesetih. Reklo bi se da je ljevičarska kultura zapela u prošlome stoljeću. Continue reading