Virus i vlast: opasnost od dvostruke pandemije

Nema sumnje da se trebamo svi zajedno izboriti protiv nove bolesti, ali što ako zaraza postane „manje zlo”?

Piše: Franko Burolo

Usred smo krize izazvane pojavom nove vrste koronavirusa, SARS-CoV-2, uzročnika nove bolesti COVID-19, koji je u kratkom roku postao najpopularniji predstavnik i nositelj imena svoje skupine. Velik dio poteškoća u tretiranju ove bolesti proizlazi upravo iz njene novosti i slabog poznavanja virusa koji je uzrokuje. Znamo da virus uzrokuje potencijalno tešku respiratornu bolest od koje se lako umire, ukoliko je se adekvatno ne tretira, a ovo zadnje se, kao što smo rekli, još uvijek tek istražuje. Znamo i da je virus visokozarazan pa se u roku cirka tri mjeseca bolest koju uzrokuje epidemijski proširila na sve naseljene kontinente istovremeno, uzrokujući neke od najvećih karantena u povijesti čovječanstva. Teško je predvidjeti kada će pandemija stati i karantene se početi raspuštati. Ali način na koji se karantenske mjere sprovode otvara mnoga pitanja koja sve češće nisu više (samo) medicinske prirode. Continue reading

Is There Anybody There?

Piše: Franko Burolo

Pozdrav svima, starim i potencijalno novim čitateljima.

Dugo se na ovoj točki cyberspacea nije događalo ništa, a razlog tome je što se u životu srdačno vašeg u zadnje vrijeme događalo svašta. Neke su mi aktivnosti zbog toga ostale na čekanju, među kojima i 128-bit. Velika hvala svakome tko je unatoč tome ipak svraćao ovamo kroz taj period.

Preko ljeta sam za jesen planirao neke promjene, ili bolje reći dopune na ovome situ, u smislu dodatnih aktivnosti i sadržaja, no taman kada ih je trebalo početi provoditi, dobio sam obavijest iz Regensburga (Bavarska, Njemačka) da sam nominiran za doktorsku stipendiju i odjednom sam imao jedva mjesec dana za riješiti sve što je bilo potrebno za upis i preseljenje u nepoznato, točnije u Bamberg (također Bavarska, Njemačka). I naravno, kada sam došao ovamo, gužva nije prošla, nego je trebalo sređivati stvari i s ove strane… Continue reading

Bruce Sterling – Schismatrix (Plus) (1982-1985, 1996)

Piše: Franko Burolo

naslovnica Schismatrix PlusBruce Sterling tvrdi da je Schismatrix prvi roman koji je natipkao koristeći softver za obradu teksta na kućnom računalu. Ovaj ekstratekstualan podatak ništa ne mijenja na stvari po pitanju romana samoga po sebi, ali kao dodatna informacija može doprinijeti cyberpunk auri oko romana, što je i razlog zašto ga Sterling uopće navodi u svom predgovoru za Schismatrix Plus iz 1996.

Schismatrix je izvorno objavljen 1985. godine, kao najveća i konačna priča iz tzv. „Shaper/Mechanist” svijeta. Njemu je prethodilo pet kratkih priča objavljenih po raznim časopisima: Swarm i Spider Rose iz 1982., Cicada Queen iz 1983., Sunken Gardens i Twenty Evocations iz 1984. godine. Sve su ove priče, skupa s romanom Schismatrix 1996. godine ponovno objavljene u istoj knjizi, naslovljenoj Schismatrix Plus, što je varijanta koja se sve do danas, u novim izdanjima, ponovno tiska ili digitalizira. Tako sam i ja dospio do upravo takve verzije e-knjige. I dobro je da jesam, jer ove priče zaista upotpunjuju roman.

Sterling je u već spomenutom predgovoru napisao i da su ovih pet priča i roman „najcyberpunk” radovi koje je ikada napisao, što potvrđuje da je i svoj prvi softver za obradu teksta spomenuo radi gradnje aure romana. Međutim, jesu li ove priče i roman uopće „pravi” cyberpunk, dalo bi se diskutirati – što nije uopće loša stvar. Continue reading

Punk Rock Alleyway

Da je punk mrtav slutili smo još 1978., kada su Crass već jasno proglasili njegovu smrt. Kroz godine i decenije koje su slijedile taj se proglas činio sve istinitijim. Da je punk pokopan i zaboravljen shvatili smo još na prelazu milenija, kada su nam pod „punk” prodavali kojekakve blinkove i avrilke. Da punk nije umro, nego je ubijen, podsjećaju nas razne marketinške dosjetke kao što su otužni spomenici Joeu Strummeru po provincijskim birtijama. Još jedna u nizu tužnih potvrda pojavila se opet u Zagrebu – europskoj prijestolnici zastarjelosti.

Piše: Franko Burolo

Sid Vicious u Punk Rock Streetu

U sklopu street art projekta Punk’s Not Dead Art nastalo je u uskom prolazu koji povezuje Radićevu i Grič djelo naslovljeno „Punk Rock Street”. Pored toga što već i naslov asocira na Sesame Street ili nešto, još je i sam pojam „punk rock” diskutabilan u svjetlu pankerske opozicije rocku (ili barem „rokizmu”)… barem u periodu dok je punk bio punk. Continue reading

The Terminator (1984)

Piše: Franko Burolo

Plakat za film TerminatorNastavljajući niz klasičnog cyberpunka, došao sam i do… Terminatora. Film Jamesa Camerona iz 1984. našao se na Wikipedijinom popisu cyberpunk djela, mada se realno radi o relativno površnom akcijskom kvazi noir filmu s SF elementima koji doduše sliče na cyberpunk, iako se čini da se na to vrlo vjerojatno nije ni mislilo kod pravljenja filma i zaista ni nije to baš to… No ipak se vidi da je bio uklopljen u taj neki „zeitgeist”, kojem je i rani cyberpunk pripadao. Ono po čemu ovaj film svejedno jest nekakva prekretnica je to što je dao pojam „tech-noir”, koji prvenstveno u filmskoj umjetnosti, a mnogo rjeđe i drugdje, označava stapanje estetike film noira i znanstvene fantastike. U tom smislu, tech-noir je često vrlo sličan cyberpunku, koji i sam mnogo povlači iz film noira. No, tema ovog teksta nije razlika između cyberpunka i tech-noira, nego film The Terminator, koji ću ja radije klasificirati kao akcijski tech-noir.

Na samom početku opet dajem SPOILER ALERT, mada vjerujem da je većina, ako ne i svi ljudi koji ovo čitaju već nekad pogledala ovaj film. Toliko je slavan, stoput ponavljan i sveprisutan da spada u one filmove koji su u najmanju ruku čitavu moju generaciju obilježili. No je li zaista čemu? Continue reading

William Gibson – Neuromancer (1984)

Piše: Franko Burolo

Neuromancer -- naslovnicaPrvi roman Williama Gibsona je bez sumnje najslavniji roman svoga pravca. Zato mu se i pripisuju kojekakva čudesa: da je to roman začetnik cyberpunka i da je tu nastao i sam taj naziv, da nikad prije nisu koncipirani ni internet ni virtualna stvarnost (VR), da je tu nastao koncept kibernetičkog prostora (cyberspace) i singularnosti… sve „nešto novo, nešto divlje”. Iako je sve to zajedno prenapuhano, Neuromancer je zaista i bio prekretnica na sceni znanstvene fantastike općenito i cyberpunka specifično.

Gibson je roman Neuromancer dovršio u srpnju 1983. godine. Do tad su već bili objavljeni True Names Vernora Vingea i Software Rudya Ruckera, razni su časopisi već promicali upravo takvu estetiku, a i sam Gibson je u njima već objavio niz priča, mada pravac tada u povojima nije od samog početka koristio nikakvo određeno ime. Sjetimo se, priča koja je dala ime pravcu je Cyberpunk Brucea Bethkea, napisana već 1980., ali objavljena tek u studenom 1983. godine i time konačno dala ime čitavom pravcu. Neuromancer je objavljen 1984. godine – taman kad je pravac dobio ime, što u kombinaciji s uspjehom ovog romana vjerojatno objašnjava mnoge mitove koji su mu se pripisali. Continue reading

K. W. Jeter – Dr. Adder (1972, 1984)

Dr. Adder -- naslovnicaPiše: Franko Burolo

Prilike nisu dopustile da prvi roman Kevina Waynea Jetera bude i njegov debitantski roman. Čini se da je Dr. Adder tek peti roman koji je Jeter uspio objaviti, iako je apsolutno prvi koji je pokušao objaviti. No upravo je ta odgoda od preko deset godina omogućila ovome romanu da uskoči u vlak na kojem piše „cyberpunk”.

Kad je 1972. godine Dr. Adder napisan, ovaj estetski pravac naprosto nije još bio ni zamisliv. Ali 1984. godine, kad je objavljen i kultni Neuromancer Williama Gibsona, cyberpunk je već postao „password” znanstvene fantastike toga doba i Dr. Adder se odlično uklopio u taj novi val SF-a i iste je godine konačno i objavljen – i to s ilustracijama Matta Howartha.

U svom pogovoru za ovaj Jeterov roman Philip K. Dick pisao je da Dr. Adder nije uopće bio ispred svoga vremena, bio je točno na vrijeme, smatra Dick, ali objašnjava da je nevolja bila u tome što je polje znanstvene fantastike bilo iza vremena. Kaže Dick da se SF tada pretežno svodio realno na različite klonove „Hobbit romana”, koji su cijeli žanr pretvorili u sprdnju, ali jedino to se promoviralo, objavljivalo i prodavalo, a izdavači općenito rijetko imaju hrabrosti trgnuti se i „riskirati” objavom nečeg drugačijeg. Continue reading

Ubuntu u novom obličju: koliko je nizak gnom (shell)?

Piše: Franko Burolo

Ubuntu 17.10 Artful Aardvark maskotaVeć četiri mjeseca nakon objave zadnje verzije popularne GNU/Linux distribucije Ubuntu (i mjesec dana nakon objave ispravljene .iso slike), ne vjerujem da je više potrebno potanko nabrajati novosti koje ova verzija donosi. Osvrnuo bih se radije na njenu najveću novost: promjenu korisničkog sučelja sa Unityja na Gnome Shell.

Kao što sam već i ranije pisao, smatram da je operativne sustave idealno komentirati tek nakon nekog vremena uobičajenog svakodnevnog korištenja. S obzirom na dramatičnost ove promjene, koja drastično mijenja korisničko iskustvo, odlučio sam zaista pružiti šansu Gnome Shellu i dati si dovoljno vremena da se priviknem i uhodam u tijek rada (workflow) koji on pruža prije nego krenem javno komentirati. I zaista, nakon četiri mjeseca surfanja, mejlanja, chatanja, čitanja, pisanja, prevođenja, slušanja glazbe, gledanja videa i svih ostalih svakodnevnih radnji za kompjuterom, mislim da sam se zaista privikao i uhodao u novo Ubuntuovo sučelje. Continue reading

Brexit je počeo u 80-ima: razgovor s J-em iz PSB

[in English, please]

Od rudarskog štrajka 1984. do Brexita, potonji je u velikoj mjeri rezultat divljačkog gašenja industrija i dugogodišnjeg zanemarivanja lokalnih zajednica. Razgovarao je s nama J. Willgoose, Esq. iz grupe Public Service Broadcasting

Razgovarao: Franko Burolo

Public Service BroadcastingU utorak 14. studenog 2017. zagrebačka je Tvornica ugostila mlad britanski bend Public Service Broadcasting. Pregrađen veliki pogon Tvornice bio je dupkom pun, iz čega se vidi da ova grupa i u Zagrebu već ima nezanemariv broj slušatelja, i to raznih dobnih skupina. Prije koncerta, a poslije tonskih proba, dok u Tvornici još nije bilo nikoga osim bendova i osoblja (nastupala je i domaća predgrupa Nellcote), sa mnom je osnivač PSB-a J. Willgoose, Esq. porazgovarao o gašenju industrija i Walesu, o velikom rudarskom štrajku u UK-u 1984.-85. i njegovom utjecaju na današnju situaciju u UK-u i na „Brexit”, o pjevanju, o Manicsima i raznim drugim temama vezanima za zadnji album PSB-a – Every Valley, o kojem smo i mi već pisali i koji su svojim nastupom u Tvornici promovirali i pred hrvatskom publikom. Continue reading

Public Service Broadcasting – Every Valley

Piše: Franko Burolo

Naslovnica za Every ValleyObjavljen u ljeto ove godine, Every Valley je dosad zadnji i ukupno treći cjeloviti album grupe Public Service Broadcasting. Radi se i ovaj put o konceptualnom albumu, što je format kojeg se PSB pretežno drže na svojim izdanjima. Iznimka su samo prvi EP i prvi album – EP One iz 2010. i Inform-Educate-Entertain iz 2013. No čak se i na tim pločama nalaze skladbe za koje mirno možemo reći da se radi o malim pojedinačnim konceptualnim djelima. I dok sam format konceptualnog albuma ne iznenađuje, ovaj album ipak donosi i neke zanimljive novosti u odnosu na njihove prijašnje ploče.

Every Valley ima niz suradnji s raznim gostujućim glazbenicima, uključujući Jamesa Deana Bradfielda iz grupe Manic Street Preachers, i sadrži nekoliko skladbi sa standardno pjevanim živim vokalima, a ne samo sa semplovima glasova iz arhivskih snimki sa radija i TV-a, po kojima su PSB inače prepoznatljivi. Štoviše, na jednoj stvari čak je i osnivač grupe J. Willgoose, Esq. zinuo i pustio svoj glas. Sve to unatoč tome što je J. Willgoose Esq. dosad kategorički odbijao pjevati ili uopće koristiti žive vokale u svojoj glazbi. „Silno” pjevanje kroz album, iako je još uvijek bitno manje prisutno nego kod većine popularne glazbe, predstavlja određen odmak od dosadašnjih estetskih postupaka grupe Public Service Broadcasting.

Tema albuma je bliska i našim krajevima, iako je ambijentacija jasno velška i britanska. Propadanje industrije sasvim očito nije samo britanska, nego jedna međunarodna priča koju i mi u Hrvatskoj jako dobro osjetimo na vlastitoj koži, čak i u Zagrebu, a pogotovo izvan njega. Zapuštene i obeznađene lokalne zajednice nakon zatvaranja i napuštanja nekad slavnih industrijskih djelatnosti dio su stvarnosti mnogih krajeva diljem svijeta, a PSB su za Every Valley odlučili ukazati na taj problem na primjeru velškog rudarstva. Continue reading