Mi krešemo budućnost

ili proslava oslobođenja i pobjede u Zagrebu

Piše: Franko Burolo

Foto: Igor Mihevc/Trnjanski kresovi 2017./Facebook

U subotu 6. svibnja, na dan oslobođenja grada Umaga od nacističke okupacije zatekao sam se, kao i obično u zadnjih desetak godina, u Zagrebu, gdje se zbog organizatorskog lova na vikend isti dan slavilo i oslobođenje grada Zagreba (inače 8. svibnja) na Trnjanskim kresovima, na nasipu kraj Močvare. No Trnjanski kresovi nisu bili jedina stvar koja se događala taj dan i sâm sam nekako htio obići barem njih tri. Continue reading

Katsuhiro Otomo – Akira (1982-1990)

akira-naslovniceMožda je zaista nemoguće iskreno govoriti o Akiri bez pridruživanja panegiričkom zboru koji ga već prati barem još od 1988. godine, kad je objavljena dugometražna animirana (anime) adaptacija ovog stripskog (manga) remek-djela. Kako to obično i biva, strip je tek nakon adaptacije za veliko platno i sam konačno počeo dobivati zasluženu slavu izvan Japana.

Autor stripa i dugometražne animacije u ovom slučaju je isti – Katsuhiro Otomo, no priče se ipak razlikuju. Uostalom, manga, koji je krenuo već 1982., izlazio je sve do 1990. – još dvije godine nakon što je anime već bio gotov i objavljen. Otomo je strip i pisao i crtao sam pa je cijela stvar išla i nešto sporije.

Nije mi ovdje namjera dati komparativnu analizu između manga i anime verzije, osvrnut ću se samo na strip, koji i sam za sebe itekako zaslužuje svu pažnju. Pokušat ću ovdje dati u grubo i neke osnovne smjernice za interpretaciju nekih aspekata stripa, zbog čeka moram odmah dati i SPOILER ALERT. Ako vam smeta doznati neke detalje priče unaprijed, nemojte čitati ovaj tekst prije nego pročitate strip. Ako ste pročitali strip ili vam ionako ne smetaju tzv. “spoileri” (mene baš oni ponekad zaintrigiraju), onda svakako nastavite čitati. Continue reading

Rudy Rucker – Software (1982)

Software_(novel)Piše: Franko Burolo

Prošli sam tjedan završio s čitanjem jednog od najranijih, a već vrlo hardcore cyberpunk romana – Software Rudya Ruckera iz 1982. Rucker je s ovim romanom dobitnik prve ikada danas prestižne godišnje nagrade za najbolji američki SF roman – “Philip K. Dick Award”.

Roman otvara neke od klasičnih tema cyberpunka, kao što su sebesvjesna umjetna inteligencija i mogućnost digitalizacije ljudskog uma i osobnosti. Što uskoro možda ni neće više biti samo SF, vidi link. Na to se nadovezuju i filozofska i mistična pitanja o slobodi, individualnosti, evoluciji, duši, Bogu, postojanju… Unatoč velikim temama, roman nije pretjerano zahtjevno štivo, nego je čak i pored povremenih kratkih eksperimentalnih izleta i dalje prilično čitak. To ipak ne znači da vas ne bi mogao povremeno i uznemiriti svojim sadržajem. Genijalno je npr. peto poglavlje, koje se u cijelosti bavi pokušajem grupe masovnih ubojica da na živo pojedu mozak jednome od dvojice protagonista. I to je tek početak romana od 28 poglavlja. Continue reading

Tko je ubio Majakovskog?

Nije samo desnica ta koja u zadnje vrijeme Hrvatsku vraća u devedesete ili ranije u prošlost, ovaj problem danas zahvaća čitavu našu kulturu i ljevica nije imuna. Dapače, može se zadnjih godina primijetiti jedna nazadna tendencija u estetičkom i poetičkom ukusu ljevice, koja sistematski preferira prošlost pred budućnošću. Na proslavama i zabavama, ali i na prosvjedima se tako redovito insistira na staroj dobro znanoj (i često lošoj) glazbi. “Festival poezije otpora” u Zagrebu nije dao prostora novim autorima, nego je nudio recitacije tekstova autora iz srednjoškolskih čitanki. Titoistička ikonografija je postala uobičajena po profilima na društvenim mrežama. Projekt samoupravnog nogometnog kluba je čak i službeno uzeo ime NK Zagreb 041, prizivajući time prošla vremena Titove Jugoslavije, umjesto da projicira neko bolje društvo budućnosti. Kada se prije otprilike dvije-tri godine počelo pričati o povratku devedesetih godina – u vezi s porastom uglavnom homofobičnog i nacionalističkog antimanjinskog stava u Hrvatskoj – domaća je ljevica zamahala npr. Arkzinom, kultnim časopisom također iz devedesetih. Reklo bi se da je ljevičarska kultura zapela u prošlome stoljeću. Continue reading