Overdrawn at the Memory Bank (1983)

Piše: Franko Burolo

Naslovnica VHS kazete filmaOpet kanadski, ali ovaj put TV film, relativno je neslavan rani predstavnik igranog cyberpunka na malim ekranima. Iako ismijavan i obično loše ocjenjivan – na IMDB ima ocjenu tek 2,2/10 – Overdrawn at the Memory Bank je među televizijskim pionirima znanstvene fantastike usredotočene na IT i kibernetiku, totalitarne hiperkapitalističke korporativne distopije i otpor odozdo takvom režimu, gdje se obje strane koriste istom tehnologijom u dijametralno suprotne svrhe i već samim time, smatram, stiče nekakvu vrijednost, barem kao razbijača leda i povijesnog dokumenta. Stoga je možda realnija ocjena na AllMovie.com – 2,5/5 (ili 3/5 što se tiče publike). Uostalom, u glavnoj ulozi je Raúl Juliá – ako to išta znači. 😀

Treba priznati da ovaj TV film Douglasa Williamsa realno ostavlja relativno jeftin i vrlo naivan dojam. Ali ako tražite neki kul cyberpunk film za djecu – preporučio bih ovaj. Nisam baš siguran da mu je to bila namjera niti je igdje naveden kao dječji film, ali ako Overdrawn at the Memory Bank promatramo na takav način, odmah ostavlja boji dojam. SPOILER ALERT, naravno, kao i uvijek.

U svijetu ovog TV filma, temeljenog na kratkoj priči Johna Varleya iz 1976., kapitalističke korporacije zamjenjuju nacionalne države i vrše totalnu vlast nad svim aspektima života svojih zaposlenika. Priča koju mi pratimo odvija se u domeni korporacije Novicorp, gdje su, između ostalog, zabranjena “kina”, tj. prikazivanje i gledanje filmova, ne samo u kinima, nego i uopće. Jedino direktor Novicorpa ima pristup digitaliziranom filmskom arhivu.Pošto u svijetu ovog filma kina kakva mi znamo očito ni ne postoje, riječ “kino” (eng. “cinema”) postala je sinonim za film, ali većini populacije nisu uopće poznate ove riječi, ni “kino” ni “film”. Continue reading

Videodrome (1983)

Piše: Franko Burolo

Plakat za film VideodromeVideodrome sam prvi put gledao kao dijete, iako se baš i ne radi o filmu koji bih dao djeci da gledaju. Ali bio je na TV-u i ja sam bio znatiželjan klinac… i nisam ništa razumio, naravno, čak ni toliko da bih se uplašio, ali ostavio je snažan dojam na mene. Čak ni kad sam ga opet pogledao kao srednjoškolac, nisam bio siguran kako protumačiti što sam upravo vidio, ali bio mi je kul taj neki pankersko-psihodeličan dojam koji film ostavlja, a ni činjenica da jednu od ključnih sporednih uloga igra Deborah Harry iz Blondie nije bila na odmet. Kad sam pred neki dan opet pogledao Videodrome, zbunjenost koju izaziva još uvijek nije prošla, ali sad mi je jasno da je to bila i namjera, zapravo JEDNA OD namjera.

Ako kažem “SF horor”, zamislit ćete Alien ili nešto slično i to bi vas odvelo u poprilično krivom smjeru, iako film tehnički zaista jest SF i horor. Ne može se čovjek osloniti na žanrove… Ne, film je sav na Zemlji, u Torontu u Kanadi, i ništa se vanzemaljsko ni ne spominje i nema nikakvih čudovišta koja bi se parazitski razmnožavala, mada ima i body horrora. Ima i “high tech – low life”, TV, video, piratstvo, snuff, tumor na mozgu, pranje mozga, mutacije, zavjeru, filozofiju… i nemoguće je razlučiti stvarnost od halucinacije.

Redatelj David Cronenberg poznat je kao jedan od začetnika “body horror” filmova, što se primjećuje i u ovome, koji je međutim dobio oznaku “tehno-nadrealizma” – i to vrlo opravdano. No bit će i u ovom slučaju potrebno dati SPOILER ALERT prije nego se krene više o tome govoriti. Continue reading

Ni ponedjeljak ni kapitalizam: Prophets of Rage u Zagrebu 2017.

Piše: Franko Burolo

Profets of Rage na Šalati u Zagrebu

Foto: Prophets of Rage/Twitter

“Samostalan nastup supergrupe Prophets of Rage + još 3 benda”, kako ga je izvorno najavljivao organizator, bio je jako dobar rock koncert, ali daleko od bilo kakvih kataklizmi i bjesova protiv vlasti i kapitala. Budimo realni.

Nazvana po pjesmi Public Enemyja, Prophets of Rage je supergrupa sastavljena uglavnom od članova Rage Against the Machine, uključujući gitarista Toma Morella, koji je dozu političke vjerodostojnosti pokazao sudjelujući u akcijama Occupy Wallstreet i drugih američkih Occupy pokreta, a navodno je i član IWW-a. Sličan njemu je i Chuck D iz grupe Public Enemy, koji je također podržao Occupy Wallstreet i generalno je aktivan u organiziranju afroameričke populacije, a govorio je i u korist file sharinga. Osim Chucka D-a Prophetsima se iz Public Enemyja pridružio i DJ Lord i konačno, kao predstavnik Cypress Hilla tu je B-Real.

“Još tri benda” koja su nastupala prije Prophetsa bila su “prog metal” bend Black Peaks, crossover metal Skindred i hip hop legende devedesetih House of Pain. Continue reading

Brainstorm (1983)

Piše: Franko Burolo

Plakat za film Brainstorm iz 1983.Jedan od manje znanih filmskih preteča cyberpunku je i film Brainstorm redatelja Douglasa Trumbulla. Spletom nepovoljnih okolnosti objavljen je tek 1983., iako je glavnina filma već snimljena do kraja 1981. godine, kada se pod nerazjašnjenim okolnostima, za vrijeme produkcijskog dopusta utopila slavna glumica Natalie Wood, čija uloga u filmu nije glavna, ali nije ni trivijalna.

Produkcijska kuća MGM prvo je namjeravala odustati od daljnje produkcije filma, ali u konačnici je film ipak dovršen i objavljen 1983. godine, reklamiran kao Woodin zadnji film, ali je ipak doživio komercijalni neuspjeh. Slično kao i s Blade Runnerom, bit će da u to vrijeme široka publika još nije bila spremna za filmove ovog tipa.

Ovaj film, doduše, ima “happy end” i fali mu “low life” komponenta, ali radi se o za to vrijeme još uvijek rijetkom primjerku filmske znanstvene fantastike bez svemirske ambijentacije i komponirane oko kibernetike i informacijskih tehnologija.

Douglas Trumbull je u svojoj karijeri osim ovoga režirao još samo jedan film – Silent Running iz 1972. godine. Inače je mnogo radio na specijalnim efektima za filmove kao što su 2001: A Space Odissey, Close Encounters of the Third Kind, Star Trek: The Motion Picture, Blade Runner i nakon tridesetak godina izvan Hollywooda The Tree of Life. Naime, nakon objave Brainstorma povukao se iz Hollywooda tvrdeći da je filmska industrija toliko iskvarena da on više nema energije koju bi mogao uložiti u tri-četiri godine proizvodnje dugometražnog filma.

Na Blade Runneru je Trumbull radio još neposredno prije snimanja Brainstorma pa možemo već i po tome ove filmove smatrati sestrinskima, osim po ranom cyberpunk utjecaju. Čini se da je upravo Trumbull zaslužan za ikonične vizuale distopijskog Los Angelesa 2019. godine. I dok se Blade Runner etičkim i egzistencijalnim pitanjima bavi kroz svojevrsnu “bio-robotiku”, Brainstorm to čini kroz nešto što podsjeća na VR, uz prikaz hakiranja združenih snaga državne i korporativne vlasti.

Prije nego krenem dalje dajem i obavezni SPOILER ALERT, za one koji ne vole znati pojedinosti prije nego i sami pogledaju film. Ali ako ste kao ja, ne bi vam sljedeći redci trebali ništa pokvariti u doživljaju. Continue reading

Ubuntu Zesty i posljednji pozdrav Unityju (?)

Piše: Franko Burolo

Prošlo je već nešto više od mjesec dana otkad je objavljena zadnja verzija mog primarnog operativnog sustava – Ubuntu. Za one koji eventualno ne znaju, Ubuntu je jedna od najpopularnijih distribucija GNU/Linuxa, objavljuje se u pravilu dvaput godišnje, svakih više-manje šest mjeseci (obično je to u travnju i listopadu). Većina je relevantnih sitova i blogova po internetu već pisala o tome, ali osobno smatram da je operativne sustave idealno komentirati tek nakon nekog vremena uobičajenog svakodnevnog korištenja. Continue reading

Mi krešemo budućnost

ili proslava oslobođenja i pobjede u Zagrebu

Piše: Franko Burolo

Foto: Igor Mihevc/Trnjanski kresovi 2017./Facebook

U subotu 6. svibnja, na dan oslobođenja grada Umaga od nacističke okupacije zatekao sam se, kao i obično u zadnjih desetak godina, u Zagrebu, gdje se zbog organizatorskog lova na vikend isti dan slavilo i oslobođenje grada Zagreba (inače 8. svibnja) na Trnjanskim kresovima, na nasipu kraj Močvare. No Trnjanski kresovi nisu bili jedina stvar koja se događala taj dan i sâm sam nekako htio obići barem njih tri. Continue reading

Ghost in the Shallow

Piše: Franko Burolo

Friško objavljen holivudski film nazvan Ghost in the Shell (2017.) mogao bi ostati zapamćen po tome što je digao više prašine nego novca. Film je do kraja prvog vikenda prikazivanja (prošli vikend), doduše, dostigao treće mjesto po zaradi u tom vikendu. No, osim što je to ipak manje od očekivanog prihoda, kontroverze i negativne kritike i komentari koji ga prate još su uvijek bitno glasnije od prihoda na blagajnama. Ostaje dojam da ljudi možda odlaze u kino pogledati film čisto zato da bi si kupili legitimitet da ga poseru.

Kad bi me netko zadnjih mjeseci pitao za mišljenje, obično bih odgovorio da ne mogu suvislo komentirati film koji još nisam pogledao. Ipak, moram priznati da nisam ni ja filmu pristupio baš bez ikakve predrasude. Poučen vlastitim iskustvom, nisam od holivudizacije japanskog (animiranog) filma očekivao ništa dobro. I film je uglavnom ispunio moja očekivanja.

Razjasnimo odmah jednu stvar. Ovo zapravo NIJE Ghost in the Shell. Priča je sasvim druga u odnosu na animirani film iz 1995. i ne uklapa se niti u svijet stripa (1989.-1990.) na kojem je prvi film temeljen. Ovo je neki drugi film, s puno citata iz Ghost in the Shell – i sam naslov je citat – ali to je ipak nešto drugo.

I konačno, standardni SPOILER ALERT. Morat ću ovdje razotkriti čak i neke stvari koje su očito zamišljene kao iznenađenje za publiku. Ako si ne želite upropastiti silna iznenađenja, pogledajte prvo film (ili oba filma, ako slučajno još niste vidjeli onaj iz 1995.), a onda se vratite ovdje i pročitajte tekst do kraja. Continue reading

Novinarstvo ne umire, ono je već umrlo

…samo što nam je to teško priznati

Piše: Miloš Malinić

Scena. Žena ulazi trčeći u bolnicu, javili su joj da je njezin muž tamo. Gdje se nalazi? Tko mu je doktor? Evo ga!

“Doktore, kako je moj muž?”

“Gospođo, obdukcija je pokazala da je zdrav k’o riba.”

Jednako je tako i novinarstvo umrlo, u punom zdravlju. Ali zašto? Može se reći da je to prirodan tok stvari. Kako je nastalo, tako je i nestalo.

Novinarstvo nije Bogom dano. Prve novine nastale su iz jednostavne potrebe za efikasnim i jeftinim načinom komuniciranja koju su imali trgovci početkom 16. stoljeća. Novinari nastaju kada trgovci postaju izdavači novina: nastaju kao njihova radna snaga. Istovremeno nastaje i buržoazija koja traži svoju kulturološku nezavisnost od aristokratske elite. U tom kontekstu novinarstvo postaje važna okosnica gradske i građanske kulture, a novinar, ta romantična profesija koja se, kao i doktor, vojnik ili sudija, spremna žrtvovati za društvo i dnevnu paru. Continue reading

Liberation Day – prvi dojmovi

Piše: Franko Burolo

Totalno nije idealno pisati još pod dojmom i bez referentnog materijala, zato neću previše gnjaviti, ali ovaj sam film jednostavno morao preporučiti. Kao priča o Laibachovom nastupu u Pjongjangu, što je prvi ikada nastup jednog zapadnog benda u Sjevernoj Koreji, Liberation Day redateljskog dvojca Mortena Traavika i Uģisa Oltea izuzetno je interesantan, uzbudljiv, zabavan prikaz ne samo jednog povijesnog koncerta, nego i razmjene kulturnih šokova između Europe i Sjeverne Koreje, zemlje koja na Zapadu još uvijek predstavlja dovoljnu enigmu da se oko nje ispisuju kojekakvi nategnuti mitovi i legende, koji u pravilu nemaju mnogo veze s tamošnjom stvarnošću. Continue reading

Frank Miller – Rōnin (1983-1984)

Legendarni strip Franka Millera, koji je ovdje istovremeno autor i crteža i priče, izvorno je objavljen u šest svezaka između 1983. i 1984. godine. Radi se o jednom od prvih američkih stripova nastalih pod snažnim utjecajem japanskog i francuskog stripa i predstavlja određenu prekretnicu u daljnjem razvoju stripa u SAD-u i svijetu.

Radi se o načelno SF stripu više-manje cyberpunk pravca s dodatkom magičnih i fantasy elemenata. Ambijentacija je post-apokaliptična, uz prijetnju nove, za čovječanstvo još razornije apokaliptične situacije. Korporacije su preuzele ulogu država, a izvan njihovih teritorija vlada opći barbarizam. Pored toga, strip se bavi i tematikama kao što su “biološko” računalno sklopovlje, AI i singularnost, telekineza, telepatija i slične moći uma i etička uporaba tehnologije… i magije.

Dajem odmah SPOILER ALERT, jer da bih mogao iole suvislo govoriti o Roninu, morat ću spominjati neke prekretnice u radnji, uključujući kraj. Ako vam to kvari doživljaj, prvo pročitajte strip i tek onda pročitajte što ja o njemu imam za reći. Ako vam to ne kvari doživljaj ili ste strip već pročitali, onda samo naprijed. Continue reading